Članak 179.a Kaznenog zakona propisuje kazneno djelo nasilja u obitelji: "Tko grubo, učestalo ili na drugi način teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili druge bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine."

Ova zakonska norma obuhvaća kaznenopravnu zaštitu od nasilja koje

• učestalo ili grubo krši propise iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

• dovodi žrtvu u ponižavajući položaj ili

• izaziva strah za sigurnost žrtve ili njoj bliskih osoba,

• a time nije počinjeno teže kazneno djelo.

U tom smislu, djelo se kvalificira ne temeljem jedne izolirane radnje, već kroz kontinuitet ponašanja koje kumulativno uzrokuje znatne psihičke posljedice. Fizičko nasilje nije isključeno, ali nije nužan uvjet za ostvarenje inkriminacije.

Pojam “član obitelji” definiran je u članku 87. stavku 8. Kaznenog zakona i uključuje: bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, njihovu zajedničku djecu te djecu svakog od njih, srodnike po krvi u ravnoj lozi, srodnike u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelja i posvojenika.

Kazneno djelo iz članka 179.a KZ-a nije svako ponašanje koje povređuje dostojanstvo druge osobe. Zakonodavac jasno zahtijeva teži oblik narušavanja prava iz propisa o zaštiti od nasilja u obitelji, čime se ovo djelo razlikuje od prekršaja prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji. Prekršaji se obično odnose na pojedinačne i lakše incidente, dok kazneno djelo zahtijeva viši stupanj ozbiljnosti, bilo kroz učestalost, brutalnost ili psihološki utjecaj na žrtvu.

Ovo kazneno djelo progoni se po službenoj dužnosti, što znači da su sva nadležna tijela, a naročito policija i državno odvjetništvo, dužna postupati i bez prijave žrtve, ako postoje osnove sumnje u počinjenje djela.

Važna je i pravilna pravna kvalifikacija kaznenog djela, jer se uz ovo kazneno djelo često pojavljuju obilježja drugih kaznenih djela, kao što su, primjerice, kazneno djelo prijetnje (članak 139. Kaznenog zakona), tjelesne ozljede (članak 117. Kaznenog zakona) i povrede djetetovih prava (članak 177. Kaznenog zakona). Stoga je potrebno u potpunosti utvrditi činjenično stanje kako bi se kazneno djelo moglo pravilno kvalificirati. Primjerice, ako tjelesna ozljeda ili prijetnja predstavljaju zasebnu cjelinu, izolirani događaj, tada je česta pravna kvalifikacija stjecaj, sukladno članku 51. Kaznenog zakona, kaznenog djela nasilja u obitelji i navedenih kaznenih djela.

Kazneno djelo nasilja u obitelji prema članku 179.a Kaznenog zakona odražava promjenu zakonodavne paradigme – naglasak je stavljen na psihološko nasilje, trajni pritisak i strah, a ne isključivo na fizičke napade. Zakon pruža alat za zaštitu osoba koje su žrtve teškog i dugotrajnog nasilnog ponašanja, čak i kada nema vidljivih tragova.